U posljednjem, šestom izboru najboljih hrvatskih gradova, Krk se našao među finalistima u čak četiri kategorije

Grad Krk jedan je od zasigurno najuspješnijih hrvatskih gradova, gledamo li ukupne rezultate svih dosadašnjih izbora najboljih hrvatskih gradova koje, već šest godina za redom, zajednički provode internetski portal Gradonačelnik.hr, medijska tvrtka Hanza Media, agencija Ipsos i konzultantska kuća Apsolon.

U tih šest godina triput je proglašen najboljim malim gradom temeljem ukupne kvalitete života, dvaput je pobijedio prema ekonomskim parametrima, a isto toliko puta bio je proglašen najpametnijim malim gradom u Hrvatskoj.

Tijekom ovogodišnjeg izbora najboljih hrvatskih gradova, čija je svečana završnica počekom listopada održana u zagrebačkom Hotelu Esplanade, Krk je bio među finalistima u čak četiri kategorije: Gospodarstvo, Obrazovanje, demografija, socijalna politika i mladi te Kvaliteta života, a po prvi se put među najuspješnijima našao i u kategoriji Eco-city.

Nakon što je već triput osvajao titulu najboljeg malog grada u kategoriji Kvaliteta života, Krk je i ove godine bio u pet najboljih, zahvaljujući tome što je, uz ostalo, među malim gradovima zauzeo četvrto mjesto po izdvajanjima za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade, kao i po prosječnom dohotku po stanovniku, dok je peti temeljem broja obrtnika na 1.000 stanovnika i prvi po indeksu općeg kretanja stanovništva. Ova je kategorija specifična po tome što se za mišljenje pita i same građane, a visoki plasman opravdava i činjenica da je Krk jedan od rijetkih gradova koji se može pohvaliti porastom broja stanovnika. Konkretno, 2022. u odnosu na 2021. godinu na svom je području zabilježio 24,07 posto više rođenih, čime se našao u nevelikoj skupini od 37 hrvatskih gradova s natalitetnim plusom.

Razlozi za plasman u finale kategorije Obrazovanje, demografija, socijalna politika i mladi dijelom se, sukladno obrađenim parametrima, preklapaju s razlozima iz kategorije Kvaliteta života, a pored već prethodno navedenog rezultata temeljem izdvajanja za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade, potrebno je izdvojiti iznos stipendija i školarina po stanovniku te broj visokoobrazovanih stanovnika po čemu se Krk nalazi među 10 najboljih gradova u svojoj kategoriji. Spomenimo i to da je među 15, odnosno 20 najboljih gradova i po broju odgojitelja u vrtićima te iznosu rodiljnih i roditeljskih potpora po djetetu. K tome, Krk je ove godine podigao iznose učeničkih i studentskih stipendija te sada svi učenici i studenti koji zadovolje natječajne uvjete mogu računati na 90,00 eura, odnosno 120,00 eura mjesečne potpore. Osim stipendija, podignute su, tj. gotovo udvostručene i jednokratne novčane pomoći koje se isplaćuju za opremu novorođenog djeteta, pa sada roditelji za prvo dijete primaju 660,00 eura (umjesto dosadašnjih 398,17 eura), za drugo 990,00 eura (umjesto dosadašnjih 597,25 eura), za treće 1.320,00 eura (umjesto dosadašnjih 796,34 eura) te za četvrto i svako iduće po 1.980,00 eura (umjesto dosadašnjih 1.194,51 euro), s time da će se navedeni iznosi, u skladu s mogućnostima, dodatno povećavati.

U kategoriji Gospodarstvo, Krk je već dvaput trijumfirao, međutim nakon što prošle godine nije bio među finalistima, ove se opet našao u probranom društvu od pet najboljih gradova u svojoj kategoriji. Razlozi se pronalaze u tome što je među pet najboljih gradova po prosječnom dohotku po stanovniku, šesti po prosječnom broju zaposlenih na 1.000 stanovnika te peti po broju obrtnika na 1.000 stanovnika. Također, Krk je jedan od 15 gradova s najvećom pokrivenošću ukupnih rashoda i izdataka ukupnim prihodima i primicima.

Među finaliste u kategoriji Eco-city Krk je ušao posve zasluženo budući da već godinama biva primjer uspješnog gospodarenja otpadom. Pribrojimo tome kvalitetno proveden projekt Informiraj, educiraj, recikliraj koji je rezultirao brojnim edukativnim sadržajima primarno namijenjenih djeci, zatim nabavu električnih vozila koje koriste djelatnici gradske uprave, izgradnju punionica za električna vozila, uspostavu mreže električnih bicikala namijenjenih iznajmljivanju, modernizaciju sustava javne rasvjete, izgradnju i daljnje planiranje fotonaponskih elektrana te razvijen sustav tzv. pametnog prikupljanja otpada.