68. Ljetne priredbe: Oratorij Izrael u Egiptu G. F. Händela u izvedbi Hrvatskog baroknog ansambla i Akademskog zbora Ivan Goran Kovačić

Kao posljednji ovogodišnji glazbeni program 68. Ljetnih priredbi, u četvrtak, 15. kolovoza 2024. godine, na blagdan Velike gospe, u Krčkoj katedrali posvećenoj Uznesenju Blažene Djevice Marije, Hrvatski barokni ansambl i Akademski zbor Ivan Goran Kovačić izvest će veličanstveni biblijski oratorij Izrael u Egiptu kojeg je njemački barokni majstor George Frideric Händel napisao 1739. godine, postavši, do danas, jedno od njegovih najpopularnijih i najizvođenijih djela. Ovaj je program, ujedno, posvećen krčkom skladatelju i dirigentu Ivu Frleti (1933. - 1994.) koji je od 1957. bio organizator, a od 1978. godine umjetnički ravnatelj Ljetnih priredbi. Ulaz je slobodan!

U izvedbi će, pod ravnanjem maestra Ivana Šćepanovića, sudjelovati solisti Petra Cik (sopran), Franko Klisović (kontratenor), Mislav Lucić (tenor), Marin Čargo (bas) i Josip Galić (bas), dok će u postavu Hrvatskog baroknog ansambla zasvirati: Laura Vadjon, Tanja Tortić, Saša Borčić Reba, Ivana Žvan, Vinka Fabris, Katarina Kutnar, Martin Krpan, Jana Palac, Ema Smiljanić (violine), Hiwote Tadesse , Asja Frank, Marija Andrejaš (viole), Dora Kuzmin Maković, Janko Franković (violončela), Pavle Kladarin (kontrabas), Pavao Mašić, Franjo Bilić (čembalo i orgulje), Pedro Castro, Jelena Ilčić (oboe), Žarko Perišić (fagot), Krešimir Fabijanić, Zvonimir Lazar (trube), Marin Cvitanović, Hrvoje Sironić, Andrija Tolić (tromboni) i Borna Šercar (timpani).

Programska knjižica [.pdf]

Nasuprot prvim izvedbama, koje nisu naišle na odobravanje, biblijski oratorij Izrael u Egiptu nakon Händelove je smrti ubrzo postao jednim od stupova izvodilaštva njegova opusa. Kultura amaterskog zborskog pjevanja (čiji je izdanak već 75 godina i Akademski zbor Ivan Goran Kovačić) proplamsala je najprije upravo u Engleskoj, i to poglavito na velikim festivalima Händelove glazbe; tako se s Händelovim oratorijima, među ostalim i Izraelom u Egiptu, upoznao i Haydn, što je ostavilo traga i na njegovu Stvaranju svijeta. U okviru procvata zborske kulture u zemljama njemačkog govornog područja početkom 19. stoljeća Izrael u Egiptu također je (pa makar i u skraćenom obliku, bez prvog dijela) ubrzo postao neizostavnim dijelom repertoara, za što nemale zasluge ima Felix Mendelssohn, koji je 1833. (četiri godine nakon svoje prve izvedbe Bachove Muke po Mateju) priredio za izvedbu i ovaj oratorij; njegova obrada Izraela u Egiptu jednako je fascinantan dokument izvodilačke prakse svojega doba kao što su otprilike pola stoljeća ranije bile i Mozartove obrade Mesije, Aleksandrove svečanosti, Akida i Galateje te Ode za dan svete Cecilije. Trebalo je, međutim, čekati sve do sedamdesetih godina 20. stoljeća da se konačno spoznaju kvalitete izvornog oblika oratorija, s uključenim prvim dijelom, što je ponajviše zasluga nekoliko engleskih pionira pokreta za povijesno obaviješteno izvođenje rane glazbe. Premda se u integralnom obliku djelo i danas relativno rijetko izvodi, donekle skraćene izvedbe svih triju dijelova već su pomalo ustaljena praksa. Stoga, i ova izvedba skraćene verzije u suradnji Akademskog zbora Ivan Goran Kovačić i Hrvatskog baroknog ansambla predstavlja logičan nastavak dviju tradicija neraskidivo vezanih uz povijest izvođenja Izraela u Egiptu - sinergiju profesionalnog istraživanja povijesnih izvodilačkih praksi i glazbenog amaterizma, objedinjeno i u sjećanju na dugogodišnjeg dirigenta i Goranovaca i Hrvatskog baroknog ansambla - Sašu Britvića. (Trpimir Matasović)

Financijsku podršku ovogodišnjim Ljetnim priredbama, za čiju se organizaciju već tradicionalno brine Centar za kulturu Grada Krka, pružili su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Primorsko-goranska županija, Grad Krk i Turistička zajednica Grada Krka.