U zagrebačkoj knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović, krajem prošlog tjedna, održan je trinaesti po redu mjesečni sastanak u sklopu predavačkog ciklusa Krk u Zagrebu. Tema prvog ovogodišnjeg izlaganja bila je Geološka prošlost otoka Krka.
Nakon uvodne riječi Jurja Mužine i osvrta na rad organizatora ovog skupa, zagrebačkog Društva Krčana i prijatelja otoka Krka, dotičući se pritom Sabora organiziranog prošle godine povodom obilježavanja njegove desete godišnjice postojanja, riječ je prepuštena predavaču prof. dr. Tihomiru Marjancu, s Geološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
U uvodnom izlaganju pozornost je skrenuta na značajan interes struke usmjeren ka Braču, Pagu, Rabu i Krk, budući da njihovu geološku prošlost tek treba pomnije istražiti. U nastavku, istaknuto je da su prvu geološku kartu otoka Krka izradili Austrijanci te kako je Industroprojekt prvi na našem području započeo s ispitivanja, a tijekom istražnih radova koji su vođeni pedesetih godina prošlog stoljeća, na području naselja Kornić napravljeno je i prvo bušenje tla. Potom je uslijedila priča o krčkoj breči, sedimentu sastavljenom od uglatih komada stijena te geološkim razdobljima trijasa, jure i krede, sve do nastanka velikog krša. Također, ovo je bila prilika da se dozna kako blizu Sv. Mihovila u Korniću postoji mjesto kratera - morene, tj. ostataka materijala kojeg prenose ledenjaci te kako je Bašćanska draga u biti ledenjačka dolina. Pored toga, raspravljalo se o eratičkim blokovima na području Jurandvora i Zaroka te na kraju ledenjačkoj topografiji, za koju možemo kazati da je jedan od najljepših svjetskih primjera upravo Bašćanska uvala s okolnim brdima.