Podaci DZS-a o procjeni kretanja stanovništva u prošloj godini: U plusu 40 gradova; najveći rast broja stanovnika zabilježen u Krku, Zadru, Dubrovniku, Poreču i Novalji

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku (DZS) o kretanju stanovnika, tj. procjeni broja stanovnika izračunatog na temelju migracija i prirodnog kretanja, lani je u odnosu na godinu prije najveći rast stanovnika bio u Zadru, a slijede ga Dubrovnik, Poreč, Varaždin, Kaštela, Samobor, Solin, Sveta Nedelja, Krk i Kastav, gledaju li se apsolutni brojevi. No, s obzirom na postotak, u rastu stanovnika predvodi Krk, a slijede ga Novalja, Poreč, Nin, Donja Stubica, Cres, Kastav, Supetar, Vis i Sveta Nedelja.

Iako se usporio, broj stanovnika na nacionalnoj razini već je godinama u padu, i to ponajprije zbog iseljavanja, a kako je riječ uglavnom o mladim obiteljima, u padu je i broj novorođenih. Gleda li se analiza po gradovima, od 2011. godine, tek je 27 gradova bilo u plusu, odnosno imalo porast broja stanovnika, međutim posljednjih godina slika se popravlja pa je tako lani u plusu bilo 40 gradova. Najveći rast bilježe gradovi uz obalu, a jedini kontinentalni gradovi u top deset onih s najvećim porastom broja stanovnika su Donja Stubica, Sveta Nedelja i Samobor. Kako bi zaustavili odljev stanovništva gradovi se bore raznim mjerama: naknadama za novorođenčad, ulaganjima u obrazovanje, sufinanciranjem smještaja u vrtićima, sufinanciranjem prehrane i prijevoza učenika, gradnjom POS-ovih stanova te, zasigurno, najvažnijom mjerom - otvaranjem novih radnih mjesta.

U postotcima, u 2019., u odnosu na 2018. godinu, najveći je rast broja stanovnika, od 2,21 posto, imao Grad Krk. U Novalji je broj stanovnika bio veći za 1,96 posto, u Poreču za 1,89 posto, u Ninu za 1,38 posto, u Donjoj Stubici za 1,26 posto, u Cresu za 1,18 posto, u Kastavu za 1,13 posto, u Supetru za 1,07 posto, u Visu za 1,03 posto te u Svetoj Nedelji za 1,02 posto.

U odnosu na 2011. godinu najvećim rastom stanovnika, također, se može pohvaliti Grad Krk, i to za 10,78 posto. U Novalji je taj porast iznosio 9,90 posto, u Solinu 9,55 posto, u Supetru 7,79 posto, u Visu 6,87 posto, u Ninu 6,82 posto, u Poreču 6,38 posto, u Donjoj Stubici 4,92 posto, u Dubrovniku 4,91 posto te u Biogradu na Moru 4,80 posto.

Kako Grad Krk već godinama bilježi porast broja stanovnika, u odnosu na 2011. njihov je broj, kao što je prethodno izneseno, povećan za 10,78 posto, tj. za 2,21 posto na godišnjoj razini, što znači da je u Krku 2019. (7.030) bilo 152 stanovnika više nego li 2018. godine (6.878).

Podsjetimo, Krk je u izboru najboljih hrvatskih gradova (kojeg su zajednički proveli internetski portal gradonačelnik.hr, dnevnik Jutarnji list i agencija Ipsos) ove godine obranio titulu najboljeg malog grada u kategoriji ukupne kvalitete života, s time da je ušao u finale u sve tri kategorije: gospodarstvo, obrazovanje i demografija te ukupna kvaliteta života. Naime, Grad Krk kroz komunalnu infrastrukturu, stanovanje, sigurnost, zdravstveni  i ekološki standard, razne društvene sadržaje te sustav obrazovanja i socijalne sigurnosti nastoji poticati razvoj i pridonijeti poboljšanju svih faktora koji utječu na kvalitetu života. Tako je prošle godine dovršena izgradnja POS-ovih stanova, a kontinuirano se ulaže i u izgradnju novih prometnica i prateće komunalne infrastrukture što je preduvjet za stvaranje sadržaja koji doprinose boljoj kvaliteti života. Također, čitav se otok opredijelio za prvi cjeloviti model zbrinjavanja svih vrsta otpada u Hrvatskoj, a tome valja pridružiti i recentne projekte vezane uz elektromobilnost. Na području Grada Krka djeluju dva dječja vrtića, dvije osnovne i srednja škola čiji se programi redovito sufinanciraju, a nedavno je zbog potrebe za dodatnim vrtićkim kapacitetima prostor Društvenog centra prenamijenjen u novi vrtićki prostor. U sklopu demografskih mjera izdvajaju se sredstva za novorođenačke potpore, boravak mališana u dječjim vrtićima, nabavu udžbenika i pribora za učenike osnovnih i srednjih škola, stipendije učenicima i studentima ili nagrade sportašima, a tu je i razrađen program socijalne pomoći.