Započeli sedmi Dani smokava

Kao i prethodnih godina, pored gastro ponude temeljene na toj finoj mediteranskoj voćki u čak jedanaest ugostiteljskih objekata, krčke Dane smokava, između 30. kolovoza i 01. rujna, obilježilo je, ili tek hoće, niz zanimljivih popratnih sadržaja, od predavanja, koncerta crikveničke Klape Cinquina, nastupa Mićih Bodula i Bona forme, gostovanja slikovitog grčkog folklora pa sve do prodajne izložbe izvornih domaćih proizvoda (džemova, rakija, likera, slastica i ostalih delicija) na bazi okrepljujućeg smokvina ploda te podjele smokvinih sadnica.

Ovogodišnja manifestacija svečano je, na Veloj placi, pred nizom zainteresiranih Krčana i brojnih gostiju, otvorena 30. kolovoza, i to zanimljivim izlaganjem dr. Željka Prgometa, a oni koji su u nizu predstavljenih činjenica o smokvi pronašli inspiraciju imali su potom priliku u svoj vrt ponijeti sadnicu smokve i tako pridonijeti popularizaciji smokarstva.

Okupljenima se na Veloj placi isprva obratila Nataša Jurina, direktorica Turističkog ureda Grada Krka, poželjevši svima dobrodošlicu na sedme po redu Dane smokava koji predstavljaju izvrsnu priliku da se kušaju proizvodi od smokava, kako na Veloj placi tako i u krčkim ugostiteljskim objektima, te nauči što je sve moguće spraviti od ploda ove zdrave mediteranske voćke.

Riječ je potom preuzeo dr. Željko Prgomet, dugogodišnji suradnik organizacijskog tima krčkih Dana smokava, istakavši kako je ovo edukativno gastro događanje posvećeno kulturi koja je još pred petnaestak godina bila posve zaboravljena, što danas više nije slučaj! Riječ je o voćki, nastavlja Prgomet, koja je na Mediteranu pratila vinovu lozu i maslinu u onim teškim ekonomskim trenucima Prvog i Drugog svjetskog rata, ali i prije, prehranjući tako siromašno stanovništvo kojem je šaka suhih smokava bila dovoljna da izdrže teške fizičke poslove što ih je nametalo polje. I danas kada se priča o smokvi, carici među voćkama o čemu svjeduči i njezin latinski naziv, stariji ljudi, pogotovo oni u priobalju i na otocima, znaju kazati - onaj tko ima smokvu, dobiva rat! Prema tome, smokva je svakako voćka koja ima povijest, o čemu govore i mnogi (antički) arheološki nalazi. Ona je također simbol čistog okoliša, i kao takva putokaz našim turistima, međutim takvom ju je teško doživjeti jer s njom živimo, ističe Prgomet, a poznato je da se stvari cijene tek kada ih se izgubi. Tako smo i mi u jednom trenutku smokvu zaboravili i gotovo izgubili, ali i brzo vratili, ponajprije zahvaljujući entuzijastu ljubitelja smokve, a ponajviše proizvođača koji su u ovoj voćki prepoznali njezinu istinsku vrijednost. Na našoj obali danas raste oko milijun stabala smokve što predstavlja ogroman potencijal, ali nažalost izostaju veliki plantažni nasadi, međutim zadnjih nekoliko godina stvari se ipak mijenjaju. Na otoku Krku gdje rastu deseci tisuća pojedinačnih stabala postoje izvanredne sorte te bi zaista bila šteta, naglašava Prgomet, to ne iskoristiti i eksploatirati ih kroz turističku ponudu kao jedan od domaćih ekoloških proizvoda (jer uzgoj smokve moguć je bez pesticida). Kada se prije sedam godina započelo s ovom manifestacijom ovdje je bio izložen samo jedan štand s plodovima svježih smokava, a unatoč postojanju tradicije smokarstva nije bilo onih koji su mogli nešto ponuditi, no danas Vela placa nudi ljepšu sliku s većim brojem štandova i mladim ljudima uključenim u ovu perspektivnu inicijativu, zaključuje naposlijetku Prgomet.

Osim na Veloj placi, na ondje postavljenim štandovima, svi zaljubljenici u smokvu i mediteransku kuhinju jela od smokve, u vrijeme trajanja manifestacije, mogu isprobati u sljedećim ugostiteljskim objektima: Restoranu Hotela Marina, Casi del Padrone, Restoranu Karaka, Pizzeriji Kantun, Konobi Maritim, Coctail baru Volsonis, Konobi Nono, Pizzeriji Mala vrata, Slastičarni Katarina, Caffettariji XVIII st., Konob/pizzeriji Galija i Konobi Pud prevolt (u Milohnićima).
 
Plakat [.pdf]