Gradonačelnika Darija Vasilića, 14. svibnja 2013. godine, u društvu djelatnika Grada Krka, posjetio je krčki biskup mons. Valter Župan u pratnji tajnik vlč. Božidara Volarića i župnika Antona Valkovića. Bila je to prilika da se u jednosatnom druženju, uslijed vizitacije tijekom koje biskup svake četiri godine, pored različitih skupina vjernika, posjećuje i javne ustanove, otvore mnoge značajne, zajedničke teme.
U svom pozdravnom govoru, krčki biskup, istakao je kako se uvijek, a ne samo u slučaju ovakvih prigoda, mogao pronaći jezik suradnje i prijateljstva s krčkim gradonačelnikom, izrazivši zadovoljstvo što je danas ovdje da s njim porazgovara o temama od zajedničkog interesa.
Za početak, kazuje krčki biskup, htio sam napomenuti da je 2015., točno dvjesto godina od 1815., kada su u gradu Krku izrađene monumentalne Callidove orgulje. Orgulje istog majstora mogu se pronaći u Velom i Malom Lošinju te Cresu, s time da su ondje u funkciji, dok one iz Krčke katedrale nisu. Možda bi upravo u nadolazećem peridou bilo moguće njihovo vraćanje funkciji prijaviti na natječaje vezane uz europske fondove, obzirom da uskoro ulazimo u Europu, predlaže mons. Valter Župan dodajući, kako bi tu inicijativu bilo dobro realizirati samostalno nemajući potrebe da se koriste intervencije neke od susjednih regija jer bi to ukazalo na našu zrelost. Vrijednost sanacije i poravka tih orgulja, navodi gradonačelnik, iznosi oko milijun kuna, i Grad je spreman pratiti ono što se na tom području događa, odnosno ako se ukaže prilika projekt obnove krčkih orgulja, zajedno s Krčkom biskupijom i Župom, kandidirati na natječaje vezane uz zaštitu kulturne baštine i obnovu spomenika kulture. Sama inicijativa obnove krčkih orgulja vezana je uz jedan veći sveobuhvatniji projekt, projekt obnove Krčke katedrale, ističe župnik Valković, koja je još uvijek nedovoljno istražena što se mora učiniti na početku tog zahtjevnog puta. Obnova orgulja tako predstavlja tek jedan od segmenata obnove Katedrale. Treba spomenuti kako će uskoro započeti restauracija vrijednog drvenog inventara sakristije, a potom i korskih klupa u prezbiteriju, koju će financijski pratiti Ministarstvo kulture, što su također segmenti navedenog projekta, zaključuje Valković. Arhitektonski snimak, kao preduvjet za bilo koju vrstu radova, je učinjen, naglašava krčki biskup, stoga bi kada je o Katedrali riječ trebalo ozbiljno razmisliti o njezinoj što skorijoj apsolutnoj obnovi koja se već godinama prolongira.
Osim o nužnim zahvatima na Krčkoj katedrali i njezinom inventaru u nastavku se raspravljalo o mogućem projektu Algarottije biblioteke, planovima vezanim uz Oazu Kraljice Mira, inicijativama krčkih benediktinki te obnovi Mahnićevog doma, ali i načinu na koji se suvremena arhitektura koja opisuje Trg Krčkih glagoljaša dobro povezala sa tamošnjim sakralnim objektima, što bi mogao biti dobar model i za obnovu Mahnićevog doma u kojem bi se, pored ostalih sadržaja, trebao realizirati arhivski prostor i biblioteka Biskupije.