Cilj Krka - prvi energetski neovisan i CO2 neutralan otok na Mediteranu

novilist.hr, 16. prosinca 2018.

Krk ima jasnu namjeru biti prvi energetski neovisan i CO2 neutralan otok na Mediteranu, jedan je od zaključaka Sedme energetske konferencije otoka Krka koja je jučer održana u Velikoj vijećnici Grada Krka, u sklopu Europske klimatske inicijative te uz logističku podršku Udruge Eko Kvarner, Energetske zadruge Otok Krk, LAG-a Kvarnerski otoci, Komunalne tvrtke Ponikve eko otok Krk te Regionalne energetske agencije Kvarner.

Konferenciju smatramo izuzetno važnom jer se na njoj predstavljaju i promoviraju optimalni načini realizacije malih fotonaponskih elektrana u 2019. godini, jednako kao i projekt izgradnje integralnoga sustava za upravljanje i optimizaciju proizvodnje, pohrane i potrošnje energije iz dominantno obnovljivih izvora na otocima, objasnio nam je jedan od organizatora te ujedno i moderator samog događanja, poznati otočni eko-aktivist Vjeran Piršić.

Što je na planu korištenja solara novoga te što se može očekivati i čemu se svi zagovornici i promotori uporabe obnovljivih energetskih izvora (u uporabi kojih debelo kaskamo za razvijenim svijetom, pa i od nas značajno manje osunčanim ostatkom EU-a) mogu nadati, na jučeršanjem su skupu osim Piršića koji je u uvodnom djelu Konferencije prezentirao sve dosad odrađeno ali i planirano u nastojanjima realiziranja stotinjak malih fotonaponskih elektrana na otoku Krku do konca 2020., dobili priliku izlagati još i dr. sc. Ljubomir Majdandžić, predstavnik Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju, Zdenko Kirinčić iz Ponikava odnosno Energetske zadruge Otok Krk te Paolo Tomatis iz Trsta, predstavnik organizacije EARA - European Asbestos Risks Association.

Uklanjanje azbesta

Piršić se u svojim izlaganjima koncentrirao na nastojanja ostvarenja cjelokupne i integralne energetske tranzicije otoka Krka kao i na razlaganje prednosti i prilika koje, u smislu generiranja energetskog ali i ekonomskog razvoja Krčanima donosi zadružni model organiziranja i provođenja svih oblika lokalnih energetskih nastojanja.

Dr. Majdandžić se u svojim prezetacijama okrenuo predstavljanju optimalnih oblika projektiranja i instaliranja malih fotonaponskih elektrana. Kirinčić je pak svoj nastup posvetio izlaganju postignuća ali i planova tranzicije otočnog transporta na dominantno korištenje električnih vozila, a na čemu se na otoku Krku već neko vrijeme intenzivno radi u okrilju aktivnosti Energetske zadruge ali i komunalnog društva Ponikve Eko otok Krk.

Talijanski se pak gost sudionicima Konferenicije kao i posjetiteljima obratio izlaganjem kojim je ukazao na opasnoti azbesta i nužnosti njegova uklanjanja s krovova prije instalacije solarne opreme.

Drugi, ponešto stručniji dio cjelodnevnog skupa u istom je gradskom društvenom prostoru bio prigoda i za izlaganja Aleksandra Kovačevića s Oxford Institute for Energy Studies koji je u toj prigodi progovorio o energetskoj tranziciji u jugoistočnoj Europi, ali i doc. dr. sc. Gorana Krajačića sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje koji se koncentrirao na tematiku pametnih otoka odnosno pametnu integraciju obnovljivih izvora energije. Istom su prigodom različite teme iz oblasti korištenja obnovljivih izvora energije odnosno tehničkog i upravljačkog vođenja takvih sustava predstavljali i doc. dr. sc. Ivan Rajšl s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te mr. sc. Hrvoje Katunar s riječkog Ekonomskog fakulteta.

Postali avangarda

Osim za prikaz svega po čemu je otok Krk već postao avangardom u smislu korištenja ali i poticanja uporabe obnovljivih izvora energije kao i prikaza svega što u današnjim okolnostima svima nama, kao društvu ali i otočnoj zajednici, već stoji na raspolaganju u smislu korištenja energije sunca, vjetra i drugih zelenih energetskih izvora, jedan od ciljeva ove Konferecije bilo je otvaranje rasprava koje će pokazati i usmjeriti naš energetski razvoj u budućnosti, odnosno ukazati na mogućnosti ali i koristi kojima se, uporabom cjelovitih i sveobuhvatnih sustava korištenih u nekim u tom smislu najrazvijenim i najnaprednijim zemljama, kroz nekih desetak do petnaest godina može nadati i naša otočna zajednica, napomenuo je Vjeran Piršić.

Istaknuo je i da bi veliku pomoć u realizaciji svih budućih energetskih projekata na Krku odskora trebala iznova davati i revitalizirana Energetska zadruga otoka Krka koja, nakon kraćeg perioda hiberniranja, s početkom iduće godine ponovo kreće sa življim djelovanjem.

Njemački EUKI projekt

U realizaciji projekata kojima bi se na Krku ali i na cijelom Kvarneru u skorijoj budućnosti trebao povećati udio proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, posebice sunca i vjetra, otočnim zagovornicima tog usmjerenja pomoći će i njemački EUKI projekt u kojeg je, kao jedan od projektnih partnera, uključen i Eko Kvarner a putem kojeg se financiraju i pomažu klimatski projekti u srednjoj, istočnoj i južnoj Europi, posebice oni koji se poput brojnih na Krku već pokrenutih ili tek osmišljenih projekata, provode na regionalnoj odnosno lokalnoj razini. [Mladen Trinajstić]