Međunarodna kulturna suradnja: Izložba Terce jadranskih brodica Velimira Salamona gostuje u Muzeju Pachen u Rockenhausenu

U sklopu programa međunarodne kulturne suradnje koji je združio gradove Krk i Rockenhausen, u Muzeju Pachen u Rockenhausenu koji je poznat po vrijednoj zbirci europske moderne umjetnosti, u petak, 13. lipnja 2022., otvara se izložba tehničkih crteža Velimira Salamona pod nazivom Terce jadranskih brodica, premijerno, u kolovozu 2020., predstavljena u krčkoj Galeriji Decumanus, a godinu dana kasnije i u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru. Realizacija ove kulturne suradnje povjerena je Centru za kulturu Grada Krka, Gradu Rockenhausenu i Muzeju Pachen.

Projekte međunarodnih suradnji koje su krenuli provoditi gradovi Krk i Rockenhausen treba vezati uz Sporazum o bratimljenju koji je potpisan još 2014. godine, obvezavši, pritom, na zajednički rad u čijem su fokusu razmjena znanja i iskustava na različitim područjima, kulturna suradnja te njegovanje osobnih kontakata i prijateljstava.

Izložbu Terce jadranskih brodica čini 60-ak tehničkih crteža općih planova tradicijskih, ali i danas nestalih hrvatskih, tj. jadranskih brodica na jedra i vesla. Iako se ovdje radi o računalnim crtežima bracera, gajeta, falkuši, batana, guceva, peliga i ostalih tradicijskih plovila (zbog komunikacije, nacrtanim na tzv. vodnoj liniji), oni su napravljeni u skladu s načelima nacrtne geometrije i tehničkog crtanja, a uvedena boja daje im dodatnu dimenziju. Te crteže možemo smatrati najsustavnijim i najtemeljitijim prikazima morfologije naše tradicijske barke, do kojih je autor dolazio ne samo kabinetskim radom već i pomnim terenskim istraživanjem, sve od Rovinja do Dubrovnika te diljem Sredozemlja, od Lisabona i Barcelone do Bresta.

Naziv ove izložbe motiviran je brojkom tri koja je obilježila pomorsku kulturu, jer proporcije trupa broda su u trećinama, jarbol je smješten na jednoj trećini duljine broda od pramca, a kosnik je, kao i veslo, tradicionalno jednom trećinom unutar broda. Jedro se skraćivalo za jednu trećinu svoje površine, a na krmama su uvijek bila tri ferala kao simboli vjere, nade i milosrđa...

Fascinantnim rekonstrukcijama po starim zavjetnim slikama ili sretnim nalazima te čudesnim crtežima u kojima se krajnja tehnička vještina iskazala s krajnjom poetičnošću, Salamon je uspio vratiti komadić izgubljenog identiteta hrvatskog Jadrana. Podsjetivši na stare brodove koji su se gradili duboko povezani sa svojim podnebljem, autoru je pošlo za rukom prizvati more kakvo je nekad bilo; bez jahti, industrijaliziranih jedrilica i velikih kruzera koji oduzimaju značenje vjetru, mijenama dana i mijenama godine. Nije to samo specifično blago hrvatske povijesti, već je to druga životna filozofija prema kojoj brodovi nisu tek funkcionalni instrumenti. Jer oni prenose zalihu mjere u ljudski svijet, što je suština crteža i sveukupnog Salamonovog djela. Njegova strast, fascinacija i cjeloživotna posvećenost drvenim jadranskim brodicama često su rušile granice među disciplinama te je inženjer i doktor znanosti tako postajao fenomenolog, filozof, ali i pjesnik broda. Svojim djelom on je pomogao u prepoznavanju mediteranskog ishodišta Hrvatske, a njegovu izložbu crteža, prije svega, možemo smatrati nacionalnim mementom za spas naše maritimne kulturne baštine.

Dodajmo tome, kako izložbu pratiti i bogato opremljen, dvojezični (hrvatsko-engleski) katalog u kojem su predstavljeni svi, izložbom obuhvaćeni, crteži Velimira Salamona.

Velimir Salamon rodio se u Zagrebu 1945. godine. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zadru. Radio je u Nuklearnoj elektrani Krško, potom na Fakultetu strojarstva i brodogradnje te na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Baveći se tradicijom strojarskog i brodograđevnog identiteta svog naroda održao je brojna predavanja i objavio znanstvene, stručne, kao i popularne članke, knjige i kalendare, održao seminare i radionice te priredio izložbe diljem zemlje i inozemstva. Među izložbama ističu se one u Hrvatskoj, Portugalu, Španjolskoj, Grčkoj i Njemačkoj. U Stockholmu se bavio rekonstrukcijom švedskog linijskog broda iz 17. stoljeća - Wasa. Projektirao je komišku gajetu falkušu, prvu repliku hrvatskog povijesnog broda koja je predstavila pomorsko nasljeđe svog naroda na Svjetskoj izložbi u Lisabonu - EKPO 98. Proučavao je rovinjske barke, malološinjsku i krčku pasaru, neretvansku trupu i lađu, mljetsku i betinsku gajetu te dubrovački galijun. Pokrenuo je projekt Baby Boat kojim se pomorsko nasljeđe Jadrana predstavlja djeci. Za svoje je djelovanje nagrađen visokim priznanjem, državnom nagradom Faust Vrančić.

Financijsku podršku realizaciji ove izložbe koja u Muzeju Pachen ostaje otvorena sve do 26. lipnja, pružili su: Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Krk, Grad Rockenhausen i Turistička zajednica Grada Krka.