Otok Krk potvrdio kretanje u smjeru energetske neovisnosti

Konferenciju su zajednički organizirali Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u suradnji s Trgovačko-komunalnim društvom Ponikve d.o.o. i Energetskom zadrugom Otok Krk, uz podršku europskog projekta REScoop 20-20-20.

Sve više otoka i lokalnih zajednica kreće prema ideji da svoje energetske potrebe u cjelosti ostvare iz obnovljivih izvora. Dosadašnja iskustva potvrđuju kako to pridonosi lokalnoj ekonomiji i stvaranju novih poslova, energetskoj, a kasnije i ekonomskoj neovisnosti te razvoju turizma kroz zeleno brendiranje. Otoci i ruralni krajevi, koji se suočavaju s iseljavanjem, na ovaj način uspijevaju okrenuti takav trend. Naime, uvođenjem novih i inovativnih tehnologija privlače se mladi obrazovani ljudi, čime se javlja dodatna prilika za razvoj. Cilj konferencije, koja je okupila mnoge stručnjake iz brojnih europskih zemalja, jest razmjena znanja i iskustava vezanih uz slične inicijative.

Kao prvi na Jadranu, ali i cijelom Mediteranu, Krk ima realnu mogućnost da do 2030. godine postane otokom koji u atmosferu ne ispušta plinove koji ugrožavaju klimu i okoliš. Da Krčani, po pitanju očuvanja okoliša, zaista misle ozbiljno svjedoči podatak kako je otok Krk najbliže ostvarenju ciljeva, zacrtanih na državnoj razini, koji nalažu da se do 2020. godine u Hrvatskoj odvojeno prikuplja 50% otpada, kao i minimalno 75% biootpada od ukupne količine biorazgradivog otpada. Naime, na Krku se već danas odvojeno prikuplja više od 40% otpada, a već osam godina za redom kompostira se i sav odvojeno prikupljeni biorazgradiv otpad, što znači da će otočani zacrtane ciljeve ostvariti i prije 2020. godine. Do početka sljedeće turističke sezone bit će dovršena i sanacija odlagališta otpada Treskavac, čime će priča o otpadu biti u potpunosti zaokružena. Želja da otok Krk u potpunosti iskoristi svoje resurse vidljiva je i u činjenici da vodoopskrbni sustav otoka Krka ima gubitke između 20 i 25 % što predstavlja prosjek Europske unije, dok je hrvatski prosjek visokih 45%. Osim iz prezentiranih podataka misiju kojom se vode Krčani potvrđuje i Energetska zadruga, inače prva u Hrvatskoj osnovana u srpnju 2012. godine, i to s primarnom zadaćom educiranja stanovnika i poduzetnika s područja otoka te njihova uključivanja u projekte korištenja obnovljivih izvora energije. Prvog dana konferencije, 17. listopada, tako su organizirane radionice na kojima su, raspravljajući o mnogim bitnim temama (Poslovni modeli energetskih zadruga, Pravni okvir za zadruge u Hrvatskoj, Implikacije hrvatskih energetskih politika za razvoj energetskih zadruga, Europski fondovi - prilike za energetske zadruge, Barijere i rješenja za razvoj energetskih zadruga u Hrvatskoj), sudjelovali predstavnici energetskih zadruga s područja Hrvatske. Uloga energetskih zadruga, pritom je istaknuto, vrlo je važna jer pomaže svim zainteresiranima u složenim postupcima uvođenja obnovljivih izvora i mjera energetske učinkovitosti. Naime, takva asocijacija predstavlja subjekt upućen u sve relevantne postupke koji, u ime svojih članova, može dogovoriti različite povoljne modele financiranja i uvođenja određenih vrsta obnovljivih izvora energije, surađujući pritom  s pojedincima, udrugama, institucijama, poslovnim subjektima i jedinicama lokalne i regionalne samouprave kojih se tiče njezino djelovanje.

Drugi dan, 18. listopada, sudionike ovog međunarodnog energetskog skupa najprije je u svoje, ali i ime okupljenih načelnika otočnih općina, pozdravio krčki gradonačelnik Darijo Vasilić, dodavši kako se otok Krk opredijelio za održivi razvoj postižući u glavnim infrastrukturnim područjima stopostotnu autonomiju što znači da se autonomno zbrinjavaju otpadne vode, u cijelosti osiguravaju potrebe za pitkom vodom iz vlastitih izvorišta, a kada je u pitanju otpad Krk je prvi u Hrvatskoj po njegovoj primarnoj selekciji i sortiranju. Kada se razgovara o energiji, zadovoljstvo mi predstavlja činjenica, priznaje Vasilić, da je UNDP zajedno sa svojim partnerima baš u gradu Krku organizirao ovu važnu međunarodnu energetsku konferenciju, ali i podatak da smo mi na tom planu izradili strategiju Otok Krk - otok s 0% emisije CO2 koja je omogućila da se dosad realiziraju mnogi konkretni projekti. Volio bih ovom prilikom naglasiti, zaključuje Vasilić, da je lokalna politika otoka Krka čvrsta u svome opredjeljenju u smislu inzistiranja na održivm razvoju sa željom da naš otok svojim stanovnicima u cijelosti zadovolji potrebe za hranom, energijom i vodom. U nastavku konferencije Dirk Knapen, predstavnik REScoop-a (Renewable Energy Sources Cooperatives), inače federacije grupa i zadruga građana usmjerenih na inicijative vezane uz korištenje obnovljivih izvora energije, predstavio je navedenu asocijaciju, njezinu strukturu i ciljeve/zadaće s naglaskom na najbolje primjere iz prakse (Ecopower, Middelgrunden, EW Scönau, Energy4all). Nadalje, Salvador Suàrez iz Tehnološkog instituta Kanarskih otoka predstavio je španjolski otok El Hierro, energetski posve obnovljiv otok s izgrađenim vjetroelektranama i reverzibilnim hidroelektranama koje višak energije spremaju u rezervoare vode koja proizvodi električnu energiju dok nema vjetra. Raspravljalo se potom o ostalim energetski neovisnim otocima kao što su škotski Eigg (Lynda Mitchell) i danski Samsø (Erik Christiansen), ali i pilot otocima koji su krenuli prema energetskoj neovisnosti poput Sifnosa u Grčkoj (Alexandros Filippidis), Mallorce i Menorca u Španjolskoj (Alexandre Durant i Rafa Munoz) te Krka kao prvog jadranskog otoka koji je također odabrao kretanje u smjeru (sam)održivosti.

Posljednji dan konferencije, 19. listopada, rezerviran je za predstavljanje strategije Otok Krk - otok s 0% emisije CO2 te diskusiju tijekom koje će se raspravljati o mogućnostima za postizanje njezinih ciljeva.

Konferenciju je 18. listopada pratila i radionica o obnovljivim izvorima energije organizirana u Osnovnoj školi Fran Krsto Frankopan koju su za krčke školarce priredili Bernard Delville, Vents d' Houyet i Filip Brničević.

 

Program konferencije [.pdf]